Zahtjevi za očuvanje drvenih plovila u Crnoj Gori

Kako bi se što više zaštitila drvena plovila u našoj zemlji pokrećemo ovu peticiju i molimo sve zainteresovane da je potpišu a koja će po okončanju biti predata resornom ministarstvu od kojih očekujemo da nas podrže u našim nastojanjima i usvoje sve naše predloge u vezi očuvanja drvenih plovila.

u prilogu objavljujemo i tekstove koje će mo uputiti resornim ministarstvima.

                Istorijat drvenih barki

  Svojom prirodnom ljepotom, prošlošću, spomenicima kulture, velikim bogastvom materijalnog i duhovnog stvaralaštva Boka Kotorska je pravi dragulj koji je oduvijek privlačio domaće i strane turiste.           

  Upravo zbog toga Međunarodni komitet za svjetsku baštinu UNESCO uvrstio je Kotor i cijelu Boku Kotorsku u kulturno - istorijsko područje, na listu svjetske prirodne i kulturne baštine.           

  U tom pravcu, danas je potrebno očuvati i zaštiti tu materijalnu baštinu minulih epoha. Jedna od značajnih kulturnih dobara, po kojoj je prepoznatljiva Boka Kotorska i njeno stanovništvo je i DRVENA BARKA.            

Poznato je da je barka bila važno i značajno sredstvo za život stanovništva Boke koje se ogledalo kako kroz prevozno sredstvo, tako i sredstvo za egzistenciju življenja.      

       U prošlosti drvene barke su bile brojne i izrađivane su u stolarskim radionicama, a veći dio i u najvećem industrijskom preduzeću Arsenalu u Tivtu. One su imale i svoje mjesto u zalivu, u mandraćima, a za izvlačenje bili su napravljeni tiraduri, što znači da su ih stanovnici čuvali kao značajan elemenat njihovog življenja. Nazivale su se „drvene pasere“ ili „arsenalke“, a radionice su se nazivale „čamčarske“. Svaka barka imala je svoj serijski broj ispisan na metalnoj pločici. Danas ovih lijepih, ali rijetkih drvenih barki u Boki Kotorskoj ima oko 50-tak, i svakim danom sve ih je manje. U tom pravcu potrebno ih zaštiti kao važno materijalno  kulturno dobro čije odredište je bilo i ostalo Boka Kotorska.

  mr Mileva Pejaković Vujošević

    Prijedlozi i zahtjevi prema resornim ministarstvima a u vezi očuvanja i zaštite drvenih barki Crnoj Gori

(podrazumjevamo drvene barke do 6m dužine i jačinom motora do 5 ks a koje služe za ribolov i razonodu)  

Drvene barke u CG bi prije svega trebalo da bude NACIONALNO KULTURNO DOBRO.

Dobro je što je prihvaćena inicijativa Kalafatske radionice Bokovac iz Bara da se i vještina izrade drvenih barki proglasi nematerijalnom kulturnom baštinom ali bez zaštite samih drvenih barki i pomoći njihovim vlasnicima da se drvene barke   što duže održe u životi pa i da se grade nove ova inicijativa neće imati mnogo uticaja na to da drveni barke budu potisnuti od strane plastičnih plovila.

U organizaciji NVO KAMELIJA iz Stoliva već nekoliko  godina se održava manifestacija CAMELIA TROPHY koja je posvećena ka očuvanju drvenih barki. Na okruglim stolovima koje je organizovao Romeo Mihović raspravljalo se o načinima kako pomoći vlasnicima drvenih plovila da lakše podnesu teret nihovog održavanja te su se sada kristalizovali ti zahtjevi koje ministarstvo pomorstva i saobraćaja sigurno može da ispuni. Ukoliko vlasnici drvenih plovila i dalje budu prepušteni sami sebi bez pomoći nadležnog ministarstva trend opadanja drvenih plovila će se sigurno nastaviti i bojim se da će kroz koju gidinu potpuno nestati što bi bilo tragično po tradiciju Crnogorskog pomorstva i jedna velika sramota za cjelu državu.

Evo šta je po našem mišljenju potrebno uraditi i koju vrstu pomoći očekujemo od resornih ministarstava  

  1.      Sastaviti popis svih drvenih barki u CG kako na moru tako i na jezerima ( što u principu već postoji ali ih razdvojiti od plastičnih i plovila građenih od drugih materijala radi evidencije istih).

2.      Oformiti fond za očuvanje drvenih barki  kao kulturno istorijske materijalne baštine.

3.      Uključiti brodogradnju u drvetu u srednjoškolski program

4.      Zatražiti prijem CG u punopravno članstvo u Evropsku organizaciju za očuvanje tradicionalnih brodova (EMH European Maritime Haritage )

To su prepoznale mnoge evropske zemlje i krenule u spašavanje, održavanje, ali istovremeno i promociju svoje pomorske kulture.             

Od strane Europske komisije, a pod pokroviteljstvom UNESCO-a osnovano je 2005. godine udruženje „European Maritime Haritage – EMH“ za zaštitu pomorske istorije i tradicionalnih brodova. Zemlje članice EMH udruženja su:

Danska,Finska,Francuska,Njemačka, Holandija, Norveška, Švedska i Velika Britanija.

   5.Obzirom da je drvena brodogradnja u jakoj stagnaciji i svela se isključivo na po neke vlasnike koji sami održavaju svoje barke i na par ljudi koji su vješti u izgradnji drvenih plovila potrebno je sve vlasnike drvenih  barki osloboditi plaćanja bilo kakvih taksi pri registraciji istih uključujući i prvu registraciju, jer su troškovi odrzavanja ovakvih plovila mnogo veći nego istih plovila od drugih materijala.

Na taj način bi se najefikasnije i direktno pomoglo da se ova vrsta plovila što duže zadrži u dobrom stanju.

6. Očuvanje mandraća ili zimovnika u kojima borave  barke u toku nepovoljnih vremenskih uslova

7. Očuvanje tiradura preko kojih se barke izvlače na obalu radi reparacije i održavanja

8. Obezbjediti besplatne vezove za sve drvene barke gdje god da su privezane.                

Nikolić Zoran 

Nikolić Zoran    Kontaktirajte autora peticije